O Zelenom planu djelovanja   Početkom 2003. godine je u Istri i u Međimurju krenuo projekt 'Zelena agenda u Hrvatskoj', pod vodstvom dviju najistaknutijih okolišnih udruga iz spomenutih regija, Zelene Istre (Istra) i ZEO Nobilisa (Međimurje). Kako se radi o projektu koji se tiče svakog stanovnika određene lokalne zajednice te ga zbog toga svatko treba dobro razumijeti (odnosno, da bi se lakše mogao u njega uključiti), termin 'agenda' je preveden terminom 'plan'; iz tog je razloga u našim domaćim uvjetima prevladao naziv Zeleni plan djelovanja (ZPD), iako se pojam Zelene agende (ZA) i dalje istoznačno rabi. Ideja o provođenju Zelenog plana djelovanja/Zelene agende potječe iz Lokalne agende 21, s time da se Zeleni planovi/agende prioritetno bave ekološkim problemima i njihovim rješavanjem, a manje gospodarskim i društvenim pitanjima. Glavni koordinator i nositelj Zelenog plana djelovanja je nizozemska zaklada Milieukontakt Oost-Europa, kojoj su financijska sredstva za realizaciju projekta donirana iz MATRA programa Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske. Zelenim planom djelovanja želi se potaknuti i unaprijediti komunikacija i suradnja između lokalne uprave, poslovnog sektora, građana i nevladinih udruga, kako bi na temelju zajedničkog dogovora izradili plan održivog razvoja za svoju lokalnu zajednicu. Zeleni plan djelovanja potiče, podržava i zagovara zaštitu i očuvanje osnovnih uvjeta života i okoliša; razvija odgovornost i brigu svih stanovnika prema prirodi i okolišu njihova mjesta; je transparentan proces u kojem svi građani imaju jednako pravo sudjelovanja u donošenju odluka s ciljem bolje zaštite okoliša; potiče na suradnju i partnerstvo svih društvenih skupina lokalne zajednice; pokreće i provodi konkretne aktivnosti. Zeleni plan djelovanja je program dugoročno održivog razvoja lokalnih zajednica. Zelenim planom djelovanja pokrenute su mnoge konkretne aktivnosti glede održivog razvoja u četiri međimurska i četiri istarska mjesta. Započete aktivnosti još ne dostižu optimum koji bi zadovoljio visoke kriterije održivosti jedne lokalne zajednice, no smatramo da je već samo uključivanje gradova i općina u projekt veliki dobitak i pozitivan pomak za njihov okoliš i razvoj. To predstavlja početak promišljanja i djelovanja lokalnih uprava na održivijim temeljima. Postoji nekoliko koraka do Zelenog plana djelovanja. Oni uvelike ovise, mijenjaju se i prilagođavaju specifičnim lokalnim okolnostima i uvjetima. Tako je moguće da dvije općine unutar iste županije zbog svojih različitosti ponekad zahtijevaju i različit pristup i način rada. Vrlo je važno na vrijeme uočiti sve posebnosti i potrebe lokalnih zajednica uključenih u provođenje projekta te shodno tome prilagoditi metodologiju čitavog procesa. Jednako tako su iskustvo, organizacijske sposobnosti i znanje udruge inicijatora i koordinatora projekta, te odnosi udruge s lokalnom upravom, građanima i ostalim relevantnim akterima zajednice od presudnog značaja za uspješno planiranje i provedbu projekta. Prije samog početka izvođenja projekta potrebno je dobiti pristanak/odluku grada ili općine za provedbu Zelenog plana. Ukoliko grad/općina namjerava projekt financirati svojim sredstvima, tada o tome treba odlučiti godinu dana ranije, kako bi Zeleni plan ušao u proračun za sljedeću godinu. Potom slijedi analiza dionika (nositelja interesa) lokalne zajednice, javno predstavljanje projekta i formiranje radnih skupina koje će biti odgovorne i nadležne za njegovu provedbu. Preporučljivo je da se radna skupina sastoji od članova iz različitih društvenih skupina (uprava, poslovni sektor, udruge, građani itd.) kako bi Zeleni plan djelovanja, što je moguće više, bio u skladu s interesima cjelokupnog lokalnog stanovništva. Radna skupina je zadužena, prema utvrđenim ekološkim prioritetima, ispitati postojeće stanje i trendove u okolišu, te na temelju svih sakupljenih informacija i podataka izraditi dokument Zelenog plana djelovanja s opisanim konkretnim aktivnostima. Nakon što se dokument Zelenog plana javno predstavi i raspravi na više razina (građani, vijeća mjesnih odbora, radna skupina i dr.), općinsko/gradsko vijeće ili skupština prihvaća završnu verziju dokumenta, te time Zeleni plan djelovanja postaje službeni dokument prema kojem se ravna sadašnja, ali i buduća lokalna vlast. Tijekom čitavog ovog procesa, važno je voditi računa o tome da: Javnost treba u svakom trenutku biti upoznata u kojoj se fazi projekt nalazi kako bi se uvijek na vrijeme mogla uključiti, bilo u planiranje tijekom pripreme Zelenog plana djelovanja, bilo u provedbu aktivnosti nakon što Zeleni plan bude usvojen. Treba održavati i razvijati dobru suradnju s medijima u svim fazama projekta kako bi oni, objavljivanjem svih važnijih informacija, pridonosili stvaranju pozitivnog ozračja projekta i time pomogli njegovoj uspješnijoj realizaciji. Koordinatori projekta i radne skupine trebaju biti realni u procjenama mogućnosti izvedbe projekta i ne davati obećanja koja ne mogu ispuniti. Potrebno je provoditi konkretne aktivnosti manjeg obujma i u prvoj fazi projekta (koja je više usmjerena na planiranje, dogovaranje i pisanje samog dokumenta) kako bi se održali i poticali interes i motivacija za Zelenim planom kod svih uključenih dionika.